U prostorijama Ogranka Matice hrvatske Vinkovci održano je predstavljanje knjige Antuna Vrgoča: Moje uspomene na Svjetski rat (1914.-1920.), i to kao prvo događanje u vinkovačkom programu Dana Matice hrvatske u Vukovarsko-srijemskoj županiji 2026.
Knjigu su zajedno predstavili prof. emeritus, kemičar i farmaceut Nikola Kujundžić, povjesničar Hrvoje Sopta i suurednica knjige Božana Sliško.
Prijedlog za reizdavanje knjige došao je u izdavačku kuću Alfa upravo zahvaljujući profesoru Kujundžiću i njegovom studentu, profesoru Željko Mariću te je ovo reizdanje ugledalo svjetlo dana krajem prošle godine.
„Knjiga je iznimno zanimljiva jer donosi svjedočanstvo onog čovjeka koji daleko od svjetla reflektora, rekla bih to tako, živi svoju svakodnevicu, odnosno, suočava se sa svim izazovima koje nosi rat, a pri tome nastoji učiti, nastoji istraživati, nastoji biti ono što u duši je, a zapravo to je znanstvenik. I ono što je zanimljivo u ovoj knjizi je upravo ta činjenica da je profesor Vrgoč doista, rekla bih, u najtežim situacijama je nastojao biti dobar čovjek i u tom smislu, vjerujem da knjiga šalje puno veću poruku od one koju jedna ratna priča može poslati”, navela je Božana Sliško.
Također jedna od zanimljivijih informacije svakako je i onda da je Antun Vrgoč, rođen u Gunji, prvi dekan Farmaceutskog fakulteta.
„O njemu se kao prvom dekanu Farmaceutskog fakulteta jako malo zna, i iz toga je ova knjiga još veća vrijednost u tom smislu, jer u trenucima kad se vratio i kad je uložio svoje najbolje godine, prije svega vratio se iz rata i nastavio intelektualno djelovati u Hrvatskoj, došle su neke druge promjene, došao je, nažalost, novi rat i njegovo djelo je na neki način stavljeno po strani, ali evo, zahvaljujući profesoru Kujundžiću i vrijednim znanstvenicima, mislim da će to živjeti i dalje”, poručila je.
Tako su promocijom ove knjige otvorena i vrata 22. Dana Matice hrvatske u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
„Ova knjiga, sudbina znanstvenika, knjiga Prvom svjetskom ratu autora Antuna Vrgoča, čovjek je iz našega kraja i koji je osam godina proveo u vinkovačkoj gimnaziji. Zašto je knjiga interesantna? Sudbina je jednog nevjerojatnog čovjeka koji je kao mobilizirani vojnik austro-ugarske, kao ranjenik doživio zarobljavanje, pa više od šest godina zarobljeništva u Sibiru, nakon što je buknula revolucija u Rusiji, on uspijeva pobjeći morskim putem do Dubrovnika i okolo, vratiti se do svojih Vinkovaca, da kažem”, istaknuo je Dražen Švagelj, potpredsjednik MH, predsjednik Ogranka Vinkovci.
Program nastavljaju, dodaje, s dva koncerta, medicinskim i povijesnim temama, jedna od kojih je i ona o freskama Đakovačke katedrale, ali i mnogo drugih aktivnosti kroz cijeli 11. mjesec.
BIOGRAFIJA:
Antun Vrgoč, hrvatski farmaceut (Gunja, 30. 8. 1881. – Zagreb, 8. 8. 1949.), doktor znanosti, profesor farmakognozije (1924. – 1945.) na Farmaceutskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Studirao je kemiju na Mudroslovnom fakultetu te je osim kemije slušao botaniku, zoologiju, mineralogiju, filozofiju i farmakognoziju. Nakon diplome 1904. nastavio je studij farmakognozije i fiziološke botanike u Grazu te u Bernu gdje se u Institutu za farmakognoziju usavršavao iz farmakokemije i farmakobotanike. 1907. je postao asistent u Zavodu za farmakognoziju u Zagrebu, a 1910. je doktorirao. U vrijeme kada je bio predstojnik Zavoda, farmakognoška zbirka droga dopunjena je s izuzetno vrijednim i rijetkim primjercima prekomorskih droga i danas sadrži više od 3000 droga. Uz nastavni rad zaslužan je i za razvoj znanosti na području farmakobotanike, a bavio se i farmaceutskom kemijom te poviješću pripreme i primjene ljekovitoga bilja u liječenju bolesti. Bavio se i poviješću farmacije, posebice temama iz povijesti ljekarništva Hrvatske vojne krajine. Autor je prvoga modernog hrvatskog udžbenika farmakognozije Uputa u farmakognoziju (1931) te Farmakografije Banovine Hrvatske te ujedno Bosne i Hercegovine (1940). Kao povjesničar ljekarništva najčešće je obrađivao teme o djelovanju ljekarnika i ljekarničke službe. Sudjelovao je u izradbi I. izdanja Jugoslavenske farmakopeje. U Hrvatskome muzeju medicine i farmacije čuva se rukopis Antuna Vrgoča – prijepis Šibenske ljekaruše iz 18. stoljeća.
Izvor: Novosti
