Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, najizraženiji nedostatak oborina zabilježen je upravo na istoku Hrvatske
Ekstremno toplo i sušno ljeto ostavilo je ozbiljne posljedice na slavonskim poljima. Najviše je stradao istok Hrvatske, gdje je manjak oborina znatno smanjio prinose kukuruza i soje, a poljoprivrednici upozoravaju da bi posljedice na kraju mogli osjetiti i građani kroz više cijene hrane, piše Net.hr.
Sunce je s dolaskom jeseni izgubilo sjaj, no dugo, toplo i sušno ljeto prije toga ostavilo je pustoš na poljima. Poljoprivrednik Mato Brlošić kaže da ovakvu sliku Slavonije ne pamti.
“Ovo je katastrofa, Slavonija izgleda kao apokalipsa. Niti više imamo onih jesenskih boja, nalazimo se u nekom prostoru, s obzirom na moje godine nikada tako nije izgledala”, rekao je Brlošić.
Suša je pogodila proizvodnju hrane za ljude i stoku, a više od mjesec dana bez kiše pokazalo se predugim razdobljem za kukuruz. Posebno su pali i prinosi soje. Mario Mandić mlađi kaže da se uobičajeno dobiva oko tri i pol do četiri tone po hektaru, dok se ove godine na nekim poljima bilježi tek između 500 i 800 kilograma.
Posljedice su vidljive i u skladištima. David Sušac ove godine ima oko 50 posto manje kukuruza nego inače, a upozorava i na rizik od aflatoksina zbog suše i smanjenog zrna.
Istok Hrvatske među najpogođenijima
Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, najizraženiji nedostatak oborina zabilježen je upravo na istoku Hrvatske. U općini Gradište palo je tek oko četvrtine uobičajenih ljetnih oborina.
Profesor Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku Bojan Stipešević upozorava da se klima vidljivo mijenja te da Slavonija sve češće bilježi uvjete koji više podsjećaju na mediteranske, pa čak i supsaharske.
“Klima se značajno promijenila. Mi smo učili da je ovo kontinentalni tip umjerene klime, međutim ovo je postao već mediteranski tip klime, s izraženim ekstremima”, rekao je Stipešević.
Poljoprivrednici već trebaju krenuti u novu sjetvu, no kiše još nema dovoljno. Brlošić kaže da se postavlja pitanje ima li smisla sijati uljanu repicu kada je na nekim poljima niknulo tek pet ili deset posto zasijanog.
Bez dovoljno domaće proizvodnje raste potreba za uvozom, a sugovornici upozoravaju da bi to moglo utjecati i na cijene hrane. Sušac ističe da slične probleme imaju i susjedne zemlje, dok su istodobno skuplji gorivo i prijevoz.
Brlošić upozorava da se svako poskupljenje sirovine kasnije još više osjeti u trgovinama. Kao primjer navodi da je nekada vrijednost jedne kiflice odgovarala kilogramu žita, dok je danas za nju, kako kaže, potrebno dati vrijednost sedam kilograma žita.
Navodnjavanje postaje sve važnije
Jedan od glavnih odgovora na sve češće suše trebali bi biti sustavi navodnjavanja. Stipešević kaže da i najbolje županije imaju manje od 15 posto obradivih površina pod navodnjavanjem, dok neke jedva prelaze jedan posto.
“Za ovakvu klimu, gdje nemamo više pojavu suša jedanput u deset godina nego praktički svake treće godine, po logici stvari trebalo bi imati čak i do trećinu poljoprivrednog prostora pod navodnjavanjem”, upozorio je.
Stručnjaci smatraju i da bi poljoprivrednici dugoročno mogli morati razmišljati o drugim kulturama, prilagođenijima novim klimatskim uvjetima. Mario Mandić ipak smatra da je pšenica i dalje prirodan izbor za Slavoniju.
Zbog suše i visokih temperatura nekoliko je županija proglasilo elementarnu nepogodu, a Ministarstvo poljoprivrede isplatit će potpore i onima koji zbog više sile nisu uspjeli ispuniti svoje obveze.
“Bit će još i lijepih dana”, poručio je Mandić.
Tome se nadaju i drugi hrvatski poljoprivrednici na sušom i suncem spaljenim poljima kukuruza, soje i suncokreta.
Više u video prilogu RTL televizije:
Izvor: SiB
