Foto: YouTube Screenshot/Pexels
Slavko Perović, jedan od najpopularnijih pjevača zabavne glazbe na prostoru bivše Jugoslavije tijekom šezdesetih godina, preminuo je u Beogradu u 93. godini. Vijest o njegovoj smrti potvrdila je obitelj, a detalji posljednjeg ispraćaja zasad nisu objavljeni.
Perović je rođen 5. lipnja 1934. godine u Beogradu, na Čuburi. Djetinjstvo mu je obilježio Drugi svjetski rat, tijekom kojeg mu je otac, časnik vojske Kraljevine Jugoslavije, bio u njemačkom zarobljeništvu. Dio mladosti, od 1945. do 1951., proveo je i u Sarajevu, kamo se obitelj preselila zbog očeva posla. Ondje je pohađao glazbenu školu, učio violinu i često odlazio u kazalište, gdje se zaljubio u operu.
Njegov životni put mogao je izgledati sasvim drugačije. Studirao je medicinu, apsolvirao jugoslavensku književnost i srpski jezik, učio violinu i solo pjevanje, ali je na kraju ipak odabrao glazbu. Jedno od njegovih prvih važnijih glazbenih iskustava bilo je pjevanje u Kulturno-umjetničkom društvu “Ivo Lola Ribar”.
Prvu ploču snimio je 1962. godine, a zlatno razdoblje njegove karijere uslijedilo je tijekom šezdesetih. Posebno mjesto pronašao je u tada iznimno popularnom valu meksičke glazbe, koji je osvojio publiku diljem Jugoslavije.
Sam Perović svojedobno je otkrio da mu je prvi veliki hit bila “Čaša gorkih suza”, dok je presudan trenutak za njegovu karijeru bio meksički film “Jedan dan života”. Pjesma iz filma toliko ga je privukla da je za nju napisao tekst, a uspjeh ga je potaknuo da nastavi snimati meksičke pjesme.
Uslijedili su hitovi koje je znala publika diljem bivše države. Među najpoznatijima su “Mama Huanita”, “Pesma majci”, “Ja prodajem crne oči”, “Jedan dan života”, “Čaša gorkih suza”, “Ja pustolov”, “Ja Ćavela” i “U ranu zoru”. Snimao je i duete s Nikolom Karovićem te legendarnom Silvanom Armenulić.
Kolika je zvijezda bio, najbolje pokazuju brojke. Njegove ploče koje je objavljivao Jugoton prodavale su se u milijunskim nakladama, a 1969. godine dobio je “Zlatnu pticu Jugotona” za milijun prodanih ploča. Godinama poslije Croatia Records njegov je najuspješniji period sačuvala na dvostrukom izdanju s 56 originalnih snimaka nastalih između 1963. i 1969. godine.
Perović nije ostavio trag samo na gramofonskim pločama. Bio je jedan od pionira glazbenog programa Televizije Beograd, koja je počela emitirati 1958. godine. Već 1962. sa svojim triom pojavljivao se u popularnoj emisiji “Sredom u šest”, koju je vodila Beba Lončar. Nastupao je i u emisijama “Kod zlatnog konja” i “Od srca srcu”.
Tijekom karijere pojavljivao se i na velikim festivalima u Splitu i Opatiji, kao i na Beogradskom proleću. Njegov repertoar pritom nije bio ograničen samo na meksičku glazbu. Pjevao je zabavne i starogradske pjesme, romanse, grčke pjesme, šansone i napolitanske melodije, ali i stare srpske zapise te djela skladatelja poput Kornelija Stankovića i Isidora Bajića.
Popularnost koju je uživao danas je teško dočarati. U jednom od rijetkih velikih intervjua prisjetio se vremena kada su žene za njim znale vrištati na ulici, dok su njegove ploče izlazile u nakladama o kojima su mnogi izvođači mogli samo sanjati.
Iza velike karijere skrivala se i dugogodišnja ljubavna priča. Perović je svoju suprugu Dragicu upoznao sasvim slučajno 1968. godine u Boki kotorskoj, nakon povratka sa Splitskog festivala. Ponudio joj je prijevoz do kuće, a slučajni susret ubrzo se pretvorio u ljubav. Samo nekoliko mjeseci poslije vjenčali su se.
Perović je godinama poslije govorio da je Dragica žena koja je obilježila njegov život. Dobili su kćer Sandru Perović, koja je izgradila vlastitu uspješnu medijsku karijeru te postala novinarka, filmska kritičarka i urednica Zabavnog programa Radio-televizije Srbije.
Glazbe nije nedostajalo ni u njihovu domu. Perović je pričao kako su i supruga i kći odlično pjevale pa bi obitelj nerijetko zapjevala zajedno. Za Sandru je govorio da je još kao djevojčica voljela držati mikrofon i imitirati televizijske voditeljice, zbog čega ga njezin kasniji profesionalni put nije iznenadio.
Perović je iza sebe ostavio karijeru dugu desetljećima i pjesme koje su obilježile jedno razdoblje jugoslavenske zabavne glazbe. Od meksičkih melodija zbog kojih je postao zvijezda, preko milijunskih naklada do televizijskih nastupa koji su ga doveli u domove diljem tadašnje države, njegovo ime ostalo je neraskidivo povezano sa zlatnim godinama zabavne glazbe šezdesetih, piše Showbuzz.
Izvor: Zagorje.com
