Algoritmi znaju što nas ljuti, naši podaci vrijede više nego što mislimo, a kompanije pokušavaju shvatiti što umjetna inteligencija znači za njihov posao. Od tehnologije i medija do obrazovanja, financija i budućnosti rada, nastavak Weekenda.19 donio je neočekivane pozive i vruće teme koje već mijenjaju način na koji živimo i poslujemo.
Jedan od najiščekivanijih trenutaka dana bio je razgovor “Od nemoguće priče do globalnog epicentra: Quo vadis Mate Rimac?”, u kojem je Mate Rimac, osnivač i predsjednik Rimac Groupa, s Tomislavom Carom, CEO-om Productivea, pokazao koliko je put od dječje opsesije do Bugattija zapravo nevjerojatan. Odrastao je u Livnu, gdje do 2000. nije bilo ni telefona, a automobile je upoznavao kroz časopise i emisije koje je kasnije u Njemačkoj gutao redom. A onda su on i prijatelj, sa 17 ili 18 godina, na Grobniku rasturili motor njegove BMW “kockice”. Kvar koji je, iz današnje perspektive, možda bio početak svega. Danas iz Zagreba pregovara s najvećim svjetskim proizvođačima i za odnos s Volkswagenom kaže da je izgledao kao da “oni imaju svo oružje, a ja stojim iz Zagreba s praćkom”. Priča je tim nevjerojatnija jer se između tih dviju točaka našao Bugatti, rasprodani Turbillon i sasvim neočekivano, Will Smith koji je završio na bureku kod Rimčeve mame.
Opet smo zvali Johna Malkovicha
Upravo su pomicanje granica i hrabrost u stvaranju nečeg potpuno neočekivanog obilježili i sljedeću veliku priču dana. Može li turistička reklama izgledati kao holivudski film? Kada kreativnu slobodu date 45-strukom dobitniku Emmyja Peteu Radovichu, odgovor je da. Govoreći o nastanku hit kampanje “Croatia: I Hear It’s Beautiful”, Radovich je otkrio kako se preuzimanjem rizika i kršenjem pravila stvara sadržaj koji ljude tjera da doista zastanu i osjete priču. Otkrio je tajne sa seta, suradnju s Lukom Modrićem i to kako je nagovorio Johna Malkovicha na ovaj korak. Publika je uživo pogledala behind the scenes video, a pravo iznenađenje uslijedilo je kad je Radovich nazvao Malkovicha koji se javio uživo, pozdravio Rovinj i izazvao ovacije prepune dvorane.
I dok nas vrhunski storytelling uči kako pozitivnim emocijama osvojiti publiku, internetska stvarnost često ide u potpuno suprotnom smjeru. Nakon što je rage bait proglašen Oxfordovom Riječi godine za 2025., postalo je jasno da moramo otvoriti raspravu o sadržaju koji je namjerno stvoren kako bi izazvao bijes, povećao angažman i nahranio proždrljive algoritme. Gdje je zapravo granica između provokacije, manipulacije i uspješne content strategije i možemo li uopće pobijediti algoritam bez izazivanja negativnih emocija? Upravo su o tome razgovarali Maja Vučić, Mojmira Pastorčić i Krešimir Macan, pokrenuvši žustru debatu o algoritamskom angažmanu. “Nije svaki sadržaj koji izaziva bijes rage bait. Pravo novinarstvo izaziva emocije”, istaknula je Mojmira Pastorčić, naglasivši da publika ne traži nužno samo negativan sadržaj te da se protiv lošeg sadržaja itekako može boriti – onim dobrim.
Iza svake dobre priče stoji moć provjerenih podataka
Iako svaka velika afera započinje tek malim, često skrivenim tragom, poput neobične brojke, javnog natječaja ili anonimne dojave, put do njezina raskrinkavanja zahtijeva neumornu znatiželju i beskompromisan rad. Kako ističe višestruko nagrađivani istraživački novinar Ivan Pandžić, ključ je u volji da se istraži vlastito neznanje i zaštiti javni interes. No, taj početni detektivski rad na terenu tek je temelj na kojem se gradi cjelokupno novinarstvo. Dok neki novinari istražuju skrivene tragove i afere, postoje i oni koji desetljećima bilježe najdublje ožiljke čovječanstva. Boštjan Videmšek više od 25 godina izvještava s najvećih svjetskih bojišta, a u razgovoru s Tomislavom Krasnecom proširio je definiciju rata: “Rat nije samo fizički rat, rat je i Nepal prije 20 godina, svaka posljedica kolektivnog i individualnog ponašanja ljudi koje je destruktivno, rat je svaka masovna grobnica, ljudska ili životinjska. Na kraju dana, klimatske promjene su dodana vrijednost koju dobiva jam session 3. svjetskog rata jer tu više nema mogućnosti za našu reakciju.”
Upravo se na širu ulogu i odgovornost medija u ovim izazovnim vremenima nadovezao panel na kojem su poznate urednice i novinarke Damira Gregoret, Tihana Tomičić i Martina Bolšec Oblak uz moderiranje Dražena Klarića, raspravljale o izazovima suvremenog izvještavanja. Kroz prizmu društvenih mreža i umjetne inteligencije, one su naglasile ono najvažnije – u utrci za brzinom objave, točnost, provjera informacija i samokritičnost medija nikada ne smiju izgubiti svoju prednost. I dok mediji kroz provjeru činjenica štite javni interes, u svijetu suvremenog biznisa točni i brzi podaci postali su temelj globalnih proizvoda. Kako izgleda put od praćenja sportskih rezultata do digitalnog diva i kako se podaci pretvaraju u iskustvo koje svakodnevno koriste milijuni, posjetiteljima je otkrio Ivan Bešlić, glavni direktor za strategiju i suosnivač tvrtke Sofascore: “U Sofascoreu smo na vrijeme prepoznali potencijal umjetne inteligencije i važnost aktualnih podataka. Upravo tu vidimo svoju priliku, jer imamo podatke koji su svježi, relevantni i pouzdani.”
Subota završava uz Songkillers, R&B Confusion i DJ-eve
Ni subotnji program neće stati s posljednjim panelom. Tijekom dana Weekend OFF donosi Slušaonu, uz koju će se izmjenjivati Nik Orosi i Arsen Oremović, dok će večernji dio programa otvoriti R&B Confusion. Za DJ pult prije koncerta stiže Uroš, a nakon Songkillersa glazbu preuzima Bondža, pa će se festivalska atmosfera iz dnevnog programa bez prekida preseliti u noć.
Glazbeni vrhunac večeri bit će koncert Songkillersa na Expo Stageu, čime Weekend.19 subotu zaključuje uz domaće hitove, ples i program koji će potrajati i nakon službenog završetka dnevnih razgovora.
Izvor: Glas Istre
