Crnogorska vlada promijenila je ime gradskog bazena u Kotoru, nazvanog po Zoranu Džimiju Gopčeviću, nekadašnjem čuvaru u logoru Morinj te naknadno službeno odobrila spomen-ploču hrvatskim zatočenicima u Morinju. Kako doznajemo, odluke su izravna posljedica pritiska hrvatskog premijera Andreja Plenkovića na Europskom vijeću u vezi s europskim putem Crne Gore. Podgorica je tako u jednom danu napravila konkretne pomake u rješavanju dvaju od osam otvorenih pitanja na kojima Hrvatska godinama inzistira u pristupnom procesu.
Odluke je Vlada Milojka Spajića donijela 19. listopada, bez održavanja sjednice, na temelju suglasnosti većine ministara. Istog su dana objavljene u Službenom listu Crne Gore i stupile na snagu. Bazen u Kotoru, koji je dosad nosio ime Zorana Džimija Gopčevića, sada se službeno zove “Gradski bazen – Petar II. Petrović Njegoš”. Time je uklonjeno ime čovjeka koji je tijekom rata bio čuvar u logoru Morinj, gdje su bili zatočeni i zlostavljani hrvatski civili i ratni zarobljenici. Hrvatska je godinama upozoravala da je neprihvatljivo da javni sportski objekt nosi ime osobe povezane sa zlostavljanjem zatočenika.
Istodobno je riješen i pravni status spomen-ploče u Morinju, postavljene 10. listopada 2022. godine, koju su zajednički otkrili hrvatski i crnogorski ministri. Crnogorska vlada sada je naknadno odobrila ploču, i to u postojećem obliku, s nepromijenjenim natpisom i dimenzijama, uz izričitu odluku da ostane na sadašnjoj lokaciji. Nadležno tijelo za kulturu naknadno će odrediti tko će biti zadužen za njezino održavanje.
Posebno je zanimljivo obrazloženje te odluke. Vlada je utvrdila da postoji poseban javni interes za naknadno odobravanje spomen-ploče, a taj interes izravno povezuje s pristupanjem Crne Gore Europskoj uniji. Dakle, sama Podgorica u službenom aktu navodi europski put kao razlog za rješavanje pitanja koje je godinama opterećivalo odnose s Hrvatskom.
Pravni put za obje odluke otvoren je prošloga tjedna, kada je crnogorska Skupština izmijenila Zakon o sportu i Zakon o spomen-obilježjima. Prvim je omogućena promjena naziva sportskih objekata, a drugim naknadno odobravanje već postavljenih spomen-obilježja za koja nije bio proveden propisani postupak. Vlada je sada iskoristila obje mogućnosti.
Riječ je o dva zahtjeva koja je Hrvatska izrijekom navela i obrazložila u nedavnom dokumentu o svojoj poziciji, upućenom partnerima u EU. Oba su vezana uz pregovaračko poglavlje 23, Pravosuđe i temeljna prava, odnosno uz prava žrtava, pomirenje i odbacivanje glorifikacije ratnih zločina. Zagreb je posebno upozoravao na mogućnost zaklanjanja spomen-ploče u Morinju, što bi, prema hrvatskom stajalištu, poništilo smisao zajedničkog čina sjećanja i pomirenja. No time pitanje Morinja još nije zatvoreno. Hrvatska traži i cjelovito rješenje odštete za više od 300 svojih državljana koji su od listopada 1991. do kolovoza 1992. bili zatočeni u tom logoru, donosi Večernji list.
Izvor: Dubrovački dnevnik
