Branka Lozo u emisiji „50 minuta“ govorila je o ilegalnom otpadu, Plenkoviću, oporbi, HOS-u, Srbiji i odgovornosti institucija.
Afera s ilegalno odloženim otpadom u Gospiću, ali i slučajevi iz drugih dijelova Hrvatske, za Branku Lozo nisu tek pitanje neodgovornih pojedinaca. Ona smatra da je riječ o problemu koji godinama nije mogao opstajati bez ozbiljnih propusta institucija.
Posebno je odbacila tezu da građani nisu reagirali na vrijeme.
– Građani jesu prijavljivali dovoženje neprikladnog otpada. Naravno da nisu mogli znati kakav je to otpad prema specifikacijama, ali su prijavljivali da se događa nešto loše, nedopušteno i potencijalno opasno – rekla je Lozo.
Prema njezinu mišljenju, problem je bio u sustavu koji na takve prijave nije odgovarao.
– Jednu klijentelističko-koruptivnu mrežu, koja je stvorila gotovo neprobojan zid za takve prijave, nije bilo moguće probiti dok se voda nije prelila preko ruba – ustvrdila je.
“Ne smije sve stati na nekoliko imena”
Lozo je pohvalila rad DORH-a nakon otvaranja slučaja, ali upozorila da istrage i kaznena odgovornost, prema njezinu mišljenju, ne bi smjele završiti na nekoliko osoba.
– Čvrsto se nadam da neće sve stati na optužbama protiv nekoliko ljudi, nego da će odgovarati svi koji su bili odgovorni u tom lancu. To je trajalo godinama i na različitim lokacijama – rekla je.
Smatra i da bi odgovorni, osim kaznene, trebali snositi financijsku odgovornost.
– Po mom dubokom uvjerenju, trebali bi svojom imovinom sudjelovati u sanaciji odlagališta za čiji su nastanak odgovorni – dodala je.
Istaknula je pritom da se ne smiju svi političari stavljati u isti koš. Kao protutežu lošim primjerima navela je lokalne sredine u kojima su, kako je rekla, godinama građeni funkcionalni sustavi gospodarenja otpadom.
– Nisu svi političari korumpirani niti svi rade isključivo za vlastitu korist. Upravo pozitivne primjere treba isticati, osobito mladima koji često govore da ih politika ne zanima jer su svi političari isti – rekla je.
Lozo: Oporba je slučaj otpada pretvorila u politički alat
Govoreći o reakcijama oporbe na aferu, Lozo je posebno kritizirala lijeve oporbene stranke. Prema njezinu mišljenju, pitanje ilegalnog otpada pretvoreno je prije svega u sredstvo političke borbe protiv Vlade.
– Lijeva oporba time je pokazala da joj nije prvenstveno stalo do čišćenja Hrvatske od otpada. Pronašli su kvalitetan politički alat kojim mogu poljuljati Vladu HDZ-a i partnera te pokušati doći na vlast – rekla je.
Ocijenila je da oporba istodobno ne nudi dovoljno jasne politike kojima bi biračima pokazala što bi napravila drukčije. Ta se kritika nastavila i u drugom dijelu razgovora, posvećenom stanju hrvatske političke scene.
Deset godina Andreja Plenkovića: stabilnost ili propušteno desetljeće?
Povodom deset godina Andreja Plenkovića na čelu Vlade, Lozo je rekla da mu ne osporava političku sposobnost.
Opisala ga je kao obrazovanog i vrlo vještog realpolitičara, ali mu je istodobno zamjerila način komunikacije s političkim protivnicima i novinarima.
– Na svako pitanje novinara ili saborskog zastupnika koje mu se ne sviđa vrlo često odgovara osobnom uvredom. Dopustio je sebi ono što drugima ne dopušta – rekla je.
Smatra i da je Plenković tijekom deset godina snažno promijenio politički profil HDZ-a.
– Kada se pojavio, pitali smo se što čovjek njegova profila radi na čelu HDZ-a. Kroz deset godina njegovih politika pokazalo se da je HDZ udaljio od dijela njegova izvornog članstva – ustvrdila je Lozo.
Premijer političku stabilnost Hrvatske često navodi kao jedno od najvećih postignuća svojih vlada. Lozo, međutim, smatra da sama stabilnost nije dovoljna.
– Ako zagrebete ispod površine, gotovo u svakoj domeni postoji velik prostor za poboljšanje. Nakon ovoliko godina odgovornost za stanje sustava u velikoj mjeri leži na Andreju Plenkoviću – kazala je.
Posebno je izdvojila pravosuđe, javnu upravu, zdravstvo i demografiju.
Aferu s ilegalnim otpadom smatra jednim od ozbiljnijih političkih problema s kojima se Plenković suočio.
– Mislim da je ta afera poljuljala njegovu sigurnost. Pogrešno je reagirao kada je pokušao minorizirati nastalu štetu. Da je sam krenuo snažnije u otkrivanje odgovornih, oduzeo bi oporbi velik dio političkog prostora. Ovako joj je dao vjetar u leđa – smatra Lozo.
No, odmah potom dodala je da Plenković ima političku prednost.
– Plenković u svemu tome ima jednu veliku sreću, a ta se sreća zove Siniša Hajdaš Dončić – rekla je.
“Oporba samo želi doći na vlast”
Lozo smatra da brojni pokušaji opoziva ministara i Vlade nemaju realnu mogućnost uspjeha dok vladajuća većina ima dovoljan broj zastupnika u Saboru. Zbog toga ih vidi ponajprije kao pokušaj povećavanja političke vidljivosti.
– Oni znaju da na taj način ne mogu svrgnuti Plenkovića. To rade zbog političke vidljivosti, skupljanja bodova i mobilizacije svoje biračke baze – rekla je.
Na pitanje što najvećim oporbenim strankama nedostaje – ljudi, program, vjerodostojnost ili sposobnost – odgovorila je kratko.
– Oni ništa ne nude. Oni samo žele doći na vlast. Točka – rekla je Lozo.
Dodala je kako se, prema njezinu mišljenju, dio onoga što bi takva politika značila već može vidjeti u Zagrebu.
– Što bi radili kada bi došli na vlast? Vjerujem da hrvatski građani dio odgovora mogu vidjeti u Zagrebu – poručila je.
HOS, „Za dom spremni“ i ponovno otvaranje starih prijepora
U razgovoru je otvoreno i pitanje sudskih odluka vezanih uz pozdrav „Za dom spremni“ i njegovo korištenje u kontekstu HOS-a.
Lozo smatra da se u javnim raspravama često zanemaruje činjenica da je HOS djelovao u Domovinskom ratu i da su njegovi pripadnici sudjelovali u obrani Hrvatske. Prema njezinu mišljenju, hrvatska ljevica taj dio ratne povijesti nastoji potisnuti, dok pozdrav gotovo isključivo promatra kroz njegovu povezanost s NDH.
– Domovinski rat vrlo se često jednostavno preskače kao da nije postojao. HOS i njegovi pripadnici bili su dio obrane Hrvatske i taj kontekst ne može se izbrisati – rekla je.
Ocijenila je i da je višegodišnja politička rasprava o tom pitanju već zamorila velik dio javnosti.
Zafranović, „Djeca Kozare“ i granice umjetničke slobode
Jedna od tema emisije bili su i kulturni prijepori. Razgovaralo se o festivalu „Nosi se“ u Benkovcu te filmu Lordana Zafranovića „Djeca Kozare“. Lozo smatra da umjetnička sloboda mora postojati, ali da nije neograničena.
– Granicu treba postaviti u svakoj vrsti ljudskog djelovanja. Sloboda ne može značiti da ne postoji nikakva odgovornost prema društvu i državi u kojoj djelujete – rekla je.
Kritizirala je i kulturnu politiku Vlade, posebno Ministarstvo kulture i medija. Smatra da bi se dolaskom lijeve vlasti u tom resoru malo toga promijenilo.
– Nedavno je Igor Peternel rekao da, kada bi ljevica došla na vlast, u Ministarstvu kulture i medija ne bi morala ništa mijenjati. Mislim da je to vrlo precizna ocjena. A zašto je Ministarstvo takvo, pitanje je za Andreja Plenkovića – rekla je Lozo.
Srbija, ratni zločini i hrvatski uvjeti za ulazak u EU
U završnom dijelu razgovora govorilo se o odnosima Hrvatske i Srbije te prosvjednoj noti koju je Beograd uputio Zagrebu zbog navodnog miješanja u srbijanske političke procese. Lozo smatra da je hrvatska politika prema Srbiji predugo bila defenzivna.
Kao otvorena pitanja izdvojila je nestale iz Domovinskog rata, ratne zločine, arhive, položaj Hrvata u Srbiji i povrat hrvatske imovine.
– Srbija Hrvatsku koristi kao stalnog vanjskog neprijatelja za vlastite unutarnjopolitičke potrebe – smatra Lozo.
Pozdravila je čvršći hrvatski pristup prema Crnoj Gori u procesu pristupanja Europskoj uniji te smatra da bi jednako jasne uvjete u budućnosti trebalo postaviti i Srbiji.
– Očekujem listu dulju od osam točaka. Tu moraju biti ratna odšteta, procesuiranje ratnih zločinaca, povrat hrvatske imovine i druga otvorena pitanja – rekla je.
Gospodarski kriminal kao jedan od najvećih problema Hrvatske
Na kraju emisije Lozo je upitana koji bi problem Hrvatska morala riješiti kako bi za pet ili deset godina bila uređenija i sigurnija država.
Kao jedan od ključnih problema izdvojila je kažnjavanje gospodarskog kriminala. Posebno je kritizirala slučajeve u kojima osobe osuđene za kaznena djela povezana s javnim dužnostima nakon nagodbi dobivaju rad za opće dobro.
– Ljudi koji su postavljeni na odgovorne položaje, koji priznaju da su namještali poslove ili sudjelovali u kriminalnim radnjama, na kraju dobiju nekoliko mjeseci rada za opće dobro. Takve se osobe društvu doslovno smiju – rekla je.
Takva praksa, smatra, posebno lošu poruku šalje mladima.
– Da sam danas mlada osoba koja razmišlja treba li ostati u Hrvatskoj ili otići, takvi bi me slučajevi ozbiljno natjerali da se zapitam. To je velika pljuska našem društvu – zaključila je Branka Lozo.
Izvor: 01Portal
